10 najpoznatijih slavnih kockara!

Nije se još rodio taj koji , ako nije probao, zamislio da osvaja džekpot, kocka spada u najveću zavisnost. Ima onih koje pamtimo po mnogo većim zanimljivostima nego što je kocka! Milion ljudi na svijetu se kocka, ima onih koji se trude samo da zarade, i misle da će moći preko kocke do velikog dobitka, a u stvari sve izgube što su imali ,a ni ne primjete. Isto tako postoje oni što im je cijeli život ovo porok, i koji su došli do velike svote novca! Predstavićemo vam 10 najpoznatijih !

1. Klod Mone

Poznatom slikaru rođenom u Parizu 1840. godine, novac koji je zaradio od kocke pomogao je da se skroz posveti slikarstvu. Jedan od onih kog ne pamtimo toliko po kocki, koliko slikarstvu. Kao mladić je izlagao karikature po izlozima prodavnica. Interesantan je podatak da se Moneu 1891. na lutriji osmjehnula sreća, pa je osvojio okvirno 13.450 dolara. Postaje jdan od najpoznatijih, ovim lutrijskim novcem zaradio je cijeli svijet jer imamo privilegiju i dan danas da uživamo u Moneovim ostvarenjima na platnu.

2. Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Jedno od najuticajnijih pera svjetske književnosti rođenog u Moskvi 1821. krasio je i epitet jednog najpoznatijih i najvećih kockara u istoriji. Stare priče su da je poslednji dio romana „Zločin i kazna“, napisao za samo nekoliko dana, kako bi od izdavača dobio veliki avans i platio svoje kockarske dugove. Od svih kockara u istoriji, Fjodor Dostojevski bio je sigurno jedan od najvećih, tamo je kako se priča nalazio inspiraciju za svoja djela.

3. Vajld Bil Hikok

Važio je za heroja, čestitog i pravednog čovjeka, ali i za najpoznatijeg pokeraša IX veka bio je nepopravljivi kockar, zato i spada u 10 najpoznatijih. Kada bi otkrio da neko vara, vadio bi svoj „kolt“ i nož, uperio ih ka varalici i rekao bi mu „uzmi novac“ (ako smiješ). Ubijen je u toku pokeraške partije, u trenutku ubistva u rukama je imao par asova i par osmica. Od tada, ova kombinacija u svijetu pokera poznata je pod nazivom: „dead man’s hand“ (mrtvačka ruka)

4. Čarls II Stjuart

Kralj Engleske, Škotske i Irske, rođen je 1630. godine u Londonu. U narodu je bio poznat pod nadimkom „Veseli kralj“ jer je bio poznat po kockanju i ljubavi prema ženama, živio je aktivnim kockarskim životom. Igre na sreću su na Čarlsovom dvoru dobile glavnu ulogu tadašnjeg društvenog života, a opšte su prihvaćene i u cijeloj Engleskoj. Čarls II je 1660. godine obnovio englesku monarhiju.

5. Rene Dekart

Još jedan brilijantan um, francuski filozof, matematičar i naučnik, rođen je 1596. godine u La Eju u Francuskoj. Nakon pravnog fakulteta i vojske donio je odluku da bude profesionalni kockar, u čarima ovog poroka uživao je cijelog života, ali samo taj izbor profesije nije ga dugo držao iako je nastavio da kocka cijeli život. Danas ga ne pamtimo po kockarskim dostignućima, već po maksimi: „Mislim, dakle postojim”.

6. Đakomo Girolamo Kazanova

Važio je za najprivlačnijeg čovjeka svog vremena, ali i za velikog kockara. Kada danas čujemo ime Kazanova odmah pomislimo na nekog zavodnika, koji je slomio žensko srce. Kazanova je igrao lutriju i kockarske igre kao što su faro, baset, piket, biribi, primero, kvince i među plemstvom i visokim klerom popularni vist. Za sebe nikad nije pričao da je profesionalni kockar, jer kako kaže nije umio da prekine sa igrom kada bi mu sreća okrenula leđa, niti je bio sposoban da se kontroliše kada dobija. Knez Šarl de Linj je svojevremeno izjavio da je Kazanova bio najzanimljiviji čovek koga je ikada upoznao, dodajući da „nema ničega na svijetu za šta on nije sposoban“.

7. Đirolamo Kardano

Poznat kao italijanski ljekar, matematičar, astronom, fizičar i na kraju najpoznatiji kockar. Izumeo je mnoge stvari: bravu s kombinacijom, kardanove krugove i kardanovu osovinu, koja se još i danas koristi u vozilima. Svijet ga pamti i po velikim dostignućima iz algebre ali i kao strastvenog kockara i šahistu. Napisao je čak i knjigu o igrama na sreću, na latinskom jeziku „Liber de ludo aleae“ (Knjiga o igrama na sreću). Knjiga sadrži prvi sistematski proračun vjerovatnoće, kao i poglavlje o uspješnim metodama varanja.

8. Mišel de Montenj

Francuski mislilac, moralista, književnik i političar , rođen je 1533. godine u Sen Mišel de Montenju u Francuskoj. Kroz istoriju je opisan kao veliki kockar. Za života je više smatran državnikom nego književnikom, a važi i za začetnika onoga što se danas naziva modernim skepticizmom. Izvršio je veliki uticaj na pisce i filozofe kao što su Ralf Valdo Emerson, Rene Dekart, Blez Paskal, a možda čak i Vilijam Šekspir. Svojim djelima Montenj je uticao na mnoge, naročito svojom knjigom „eseji“, koja sadrži neke od najuticajnijih eseja koji su ikada napisani.

9. Džon Viktor Aspinal

Školovao se na Oksfordu, gdje je počeo da razvija svoj interes za kocku. U njoj je, zapravo, uživao toliko da je završne ispite propuštio. Prepoznatljiv je po tome što novac koji je zaradio uložio u projekat sopstvenog zološkog vrta. Novcem zarađenim na takav način 1956. godine kupuje „Hauler“, oronuli zamak sa seoskim imanjem u blizini Keneterberija. Na 3,5 hektara pravi privatni zološki vrt, za koji mu je najviše pomogao kazino, a koji se odlikovao kolekcijom rijetkih životinja, nosoroga, leoparda, divljih konja.

10 Džon Montegju

Džon Montegju je živio u Engleskoj od 1718. do 1792. Bio je britanski državnik zauzimao je brojne važne i prestižne vojne političke položaje. Reputacija mu nije baš najbolja, ali tvrdi da su zapise o njemu ostavili protivnici. Smatrao se jednim od najpoznatijih kockara, ostao upamćen po veoma zanimljivoj navici. Tokom maratonskih kartaških partija, imao je običaj, kako ne bi prekidao igru, da od posluge traži da mu donesu obrok za sto koji se sastojao od komada mesa između dva komada hleba, po njemu je i dobio ime „sendvič”.

Prati aktuelne promocije i ponude na bonuscasino.me